O nama

 

HGSS je nacionalna, vertikalno ustrojena, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja čiji su osnovni ciljevi sprječavanje nesreća, obuka za spašavanje, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine. HGSS je jedina nacionalna udruga te djelatnosti na području Hrvatske koja okuplja gorske spašavatelje organizirane u stanicama gorske službe spašavanja kao svojim ustrojstvenim oblicima. HGSS obavlja djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.

 

HGSS osnovana je 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza i  danas je prerasla u službu javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

Neprofitna je udruga koja obavlja djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Okuplja gorske spašavatelje organizirane u 25 stanica HGSS-a koje pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske.

HGSS surađuje s međunarodnim organizacijama koje se bave spašavanjem u planinama i na nepristupačnim područjima i predstavlja Republiku Hrvatsku u ICAR i drugim međunarodnim udrugama gorskog spašavanja. HGSS surađuje s tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanovama, Oružanim snagama Republike Hrvatske, ustanovama zdravstva i socijalne skrbi, HPS-om i drugim pravnim i fizičkim osobama u području kulture, fizičke kulture i športa, turizma te prometa. HGSS surađuje s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša. 

Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru, te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.). Osim spašavanja i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji, odnosno sprečavanju i izbjegavanju nesreća na nepristupačnim terenima, posebice planinarskih nesreća. Tako gorski spašavatelji osiguravaju sva značajnija skijališta u Hrvatskoj: Sljeme, Platak, Bjelolasicu te penjalište u Nacionalnom parku Paklenica, osim toga skrbi za sigurnost na raznim događanjima iz domene ekstremnih sportova poput utrka brdskih bicikala, natjecanja u sportskom penjanju i ostalom

Rad HGSS-a definiran je Zakonom o zaštiti i spašavanju i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006. godine.

Članica je IKAR-CISA (Internationale Kommission für Alpines Rettungswesen - Commission Internationale de Sauvetage Alpin - Međunarodna komisija gorskih spasilačkih službi), a članica je i jedna od osnivača ECRA-e (European Cave Rescue Association – Europsko speleospasilačko udruženje).

HGSS Stanica Šibenik upisana je u Registar udruga RH dana 25.08.2004. pod registarskim brojem: 15000634 OIB: 73482300715 - osnivačka Skupština Stanice bila je 09. lipnja 2004. godine

Osobe ovlaštene za zastupanje su: pročelnica Blanka Lučić, gorska spašavateljica i dopročelnik Anton Vukičević, gorski spašavatelj - instruktor.

Stanica Šibenik u ovom trenutku u aktivnom sastavu ima 37 članova – 1 instruktora spašavatelja, 9 gorskih spašavatelja, 24 pripravnika i 3 pridružena člana kao i tri licencirana potražna psa i dva u procesu školovanja; u okviru Stanice ustrojena su dvije Ispostave - Drniš i Knin.

Stanica je osnovana u cilju organiziranja, unapređivanja i obavljanja djelatnosti spašavanja i zaštite ljudskih života u planinama i na nepristupačnim područjima i u drugim izvanrednim okolnostima.

Stanica sukladno ciljevima djeluje na području zaštite i spašavanja.

Operativne snage HGSS-a, a samim time i Stanice, su temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i izvršavaju obveze u sustavu civilne sukladno posebnim propisima kojima se uređuje djelovanje Hrvatske gorske službe spašavanja, planovima civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Državnom planu djelovanja civilne zaštite.

Djelatnosti Stanice u ispunjavanju navedenih ciljeva su:

  • sprječavanje nesreća i spašavanje u planini, na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima uz primjenu posebnih stručnih znanja i uporabu tehničke opreme za spašavanje u planinama u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine,
  • organiziranje i pripremanje aktivnosti i mjera kojima je svrha održavanje pripravnosti za spašavanje te trajno organiziranje, osposobljavanje i uvježbavanje za održavanje i unapređivanje spremnosti i sposobnosti za otklanjanje posljedica nesreća u planinama i drugim nepristupačnim područjima,
  • otklanjanje neposredne opasnosti u planinama i drugim nepristupačnim područjima,
  • provođenje preventivnih mjera za unapređivanje sigurnosti i zaštite i spašavanja u planinama i drugim nepristupačnim područjima kod specifičnih aktivnosti na tim prostorima,
  • provođenje dežurstava u cilju sprječavanja nesreća,
  • potraga za izgubljenim osobama u planinama i drugim nepristupačnim područjima,
  • spašavanje iz speleoloških objekata, litica i kanjona,
  • spašavanje na uređenim i neuređenim skijalištima, penjalištima i drugim objektima i prostorima u prirodi za vrijeme specifičnih sportskih, turističkih, rekreativnih, kulturoloških i drugih aktivnosti u prirodi i planinskom području, te speleološkom objektu,
  • potraga i spašavanje iz lavina i provođenje preventivnih mjera u svezi s opasnostima od snježnih    lavina u planinskim područjima,
  • sudjelovanje u sustavu traganja i spašavanja za nestalim zrakoplovima i drugim prometnim sredstvima u planinama, strmim dijelovima obale i drugim nepristupačnim područjima,
  • spašavanje i prijevoz stradalih osoba s planina i drugih nepristupačnih područja,
  • provođenje helikopterskog spašavanja i prijevoza,  
  • davanje sigurnosnih preporuka osobama i organizatorima turističkih i sportskih i drugih aktivnosti u prirodi i planinskom području radi sprječavanja aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost, život i zdravlje sudionika,
  • provođenje kontinuiranog informiranja i educiranja fizičkih i pravnih osoba o opasnostima i mjerama sigurnosti u planinama i na drugim nepristupačnim područjima,
  • spašavanje na visinama i visokim objektima u slučaju potresa, poplava, vremenskih nepogoda, drugih nesreća i katastrofa na nepristupačnim prostorima,
  • spašavanje u nesrećama u slučaju loših vremenskih uvjeta uz primjenu posebnih stručnih znanja i tehničke opreme za spašavanje u planinama,
  • promicanje zaštite prirode
  • izdavanje preventivnih i edukacijskih materijala u svezi sigurnosti osoba i imovine u planinama i drugim nepristupačnim područjima,
  • izrada zapisnika koji ima svojstvo javne isprave u svrhu ostvarivanja prava iz osiguranja, utvrđivanja štete, pokretanja prekršajnog postupka i druge svrhe,
  • izrada izvješća o nesrećama i uočenim opasnostima,
  • izricanje usmenog rješenja i izrada zapisnika o aktivnostima koje je Stanica privremeno zaustavila
  • i drugim oblicima djelovanja kojima se realiziraju ciljevi Stanice.               

(Iz Statuta HGSS Stanice Šibenik)

Akcije spašavanja

Služba posjeduje 65-godišnje iskustvo i iza sebe ima više od 6.000 akcija spašavanja. U svim akcijama spašavanja uvijek je umanjen nepovoljan učinak nesreće i ozljede, smanjena invalidnost i ubrzan oporavak ozlijeđenima, a u mnogo navrata, često i u dramatičnim okolnostima, izravno je spašen ljudski život. To saznanje najveća je naknada za sav trud gorskih spašavatelja. Akcije potrage i spašavanja se ne naplaćuju.

Spašavanje je za sve spašene besplatno.

Tko su gorski spašavatelji

Službu čine alpinisti, speleolozi, visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. Služba danas broji oko 800 članova.

Obzirom da je HGSS neprofitna organizacija, njeno djelovanje kao i djelovanje njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću) .

Kako postati član Hrvatske gorske službe spašavanja?

Osnovni kriterij za primanje u članstvo HGSS je da kandidat/kinja mora biti registrirani član nekog od planinarskih društava i klubova u Hrvatskom planinarskom savezu (HPS), a svojom aktivnošću, iskustvom, postignutim rezultatima i perspektivnošću treba se izrazito isticati u nekoj od planinarskih specijalnosti u HPS-u: prvenstveno u alpinizmu i ostalim penjačkim disciplinama, speleologiji ili planinarskom skijanju. Očekuje se da ima završenu specijalističku školu tih djelatnosti, pripadajuće tečajeve, kao i stručno zvanje u HPS-u (alpinist, speleolog, planinarski skijaš). Osim tog osnovnog kriterija, kandidat/kinja mora biti punoljetan, ali ne i stariji od 30 godina, fizički i mentalno zdrav, te se dragovoljno opredijeliti da će sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spašavanju ljudskih života.

Članstvo u HGSS ostvaruje se kroz sastavne jedince koje se zovu stanice. U stanici se postaje članom nakon što kandidata predlože dva gorska  spašavatelja, svoj prijedlog obrazlože u pisanom obliku uz koji je i pisana izjava kandidata da dragovoljno želi postati član HGSS-a te većinskom odlukom o prijemu donesenom putem glasovanja u kojem sudjeluju samo gorski spašavatelji te stanice.

Kandidat je primljen u stanicu u statusu pridruženog člana, a pripravnikom postaje nakon završetka prvog od tri obvezna tečaja (obveznog školovanja): tečaj ljetnih tehnika spašavanja, tečaj zimskih tehnika spašavanja i tečaj speleospašavanja. Nakon završenog  školovanja koje u prosjeku traje tri godine, na prijedlog stanice, pripravnik pristupa ispitu za gorskog spašavatelja koji je cjelovit i zahtjeva točne odgovore na sva postavljena teoretska i praktična pitanja iz gorskog spašavanja. Nakon položenog ispita  postaje se gorskim spašavateljem, prima iskaznica i značka s brojem. Gorski spašavatelji imaju mogućnost daljnje specijalističke obuke: za helikoptersko spašavanje, za upravljanje potragama, za voditelja potražnog psa, za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata.

Hrvatska gorska služba spašavanja tečajeve organizira isključivo za svoje članove, a po potrebi i u izmijenjenom obliku održava ih i za neke druge službe, ali bez dodjeljivanja statusa i titula HGSS-a.